Ovu srijedu, 10.10. 2018., učenici 5. i 8. razreda bili su na terenskoj nastavi u gradu Splitu.          Učenici 5.a i 5.b u pratnji svojih razrednika i učiteljice iz prirode posjetili su Prirodoslovni muzej i razgledali antičku jezgru grada. U Prirodoslovnom muzeju za učenike petih razreda organizirana je kreativna radionica i tri stručna predavanja. Tako je učenicima predstavljen svijet školjkaša, svitkovaca i glavonožaca pa svijet riba i morskih sisavaca. Nakon toga učenicima su pokazane fotografije ugroženih biljaka koje rastu na području Dalmacije. Svijet biljaka bio je uvod za naše petaše u svijet kukaca. Na radionici su učenici imali prilike vidjeti podjelu kukaca i njihove razvojne faze od jajašca preko ličinke i kukuljice do odrasle jedinke. Početni strah zamijenilo je oduševljenje jer su učenici imali priliku dodirnuti i uzeti kukce paličnjake i madagaskarskog žohara u svoje ruke. Radionica je završila crtanjem određenih kukaca i promatranjem „leptirova praha“ tj. sitnih pločica od kojih su građena njihova krila pod mikroskopom.

Nakon toga učenici su krenuli u razgledavanje Dioklecijanove palače. Objašnjeno im je tko je bio car Dioklecijan, po čemu je ostao zapamćen u povijest i zbog čega gradi svoju palaču u današnjem Splitu. Ukratkom im je objašnjeno što je bio Peristil i njegova arhitektura, ispričana je povijest katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije te su im pokazani ulazi/izlazi iz carske palače tj. Željezna, Srebrena i Zlatna vrata. U pratnji svojih učitelja petaši su obišli istočne, sjeverne i južne zidine Dikolecijanove palače uz pripadajuće kule koje su štitile i okruživale samu palaču. Na taj način su učenici dobili bolji uvid u sam izgled i dimenzije carske palače i neprekinuti kontinuitet života u njoj i oko nje tj. mogli su vidjeti kako se grad Split razvijao i širio iz nekadašnje carske palače.

Učenici 8.a i 8.b u pratnji svojih razrednika i učitelja iz likovne kulture posjetili su galeriju Meštrović i Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac. Upoznali smo se sa životom i dijelima velikog hrvatskog kipara čija dijela su utjecala na čitavu povijest umjetnosti. Sama galerija je ujedno i rezidencija koju je osmislio sam Ivan Meštrović i u kojoj se nalaze neka od njegovih najznačajnih remek-dijela izvedena u mramoru (Psiha, 1927.; Kontemplacija, 1924.), bronci (Daleki akordi, 1918.; Kiklop, 1933.; Perzefona, 1946.; Gospa s djetetom, 1917.; Job, 1946.), drvu (Žalosni anđeli i Veseli anđeli, 1916.) i gipsu (Rimska Pietà, 1943.), kojima su obuhvaćena sva razdoblja umjetnikova bogatog stvaralaštva do 1946. godine.
Uz muzejsku građu (skulpture, crteže, slike, arhitektonske nacrte i namještaj), Galerija čuva i dokumentaciju koja se referira na život i opus Ivana Meštrovića – fotografije prvih umjetnikovih djela snimljenih početkom stoljeća u Beču i Parizu, kao i arhivski materijal, ponajprije obiteljski arhiv zatečen u kući 1952., koji sadržava pisma članova obitelji i prijatelja, njihove osobne dokumente i dr.

Nakon toga posjetili smo Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac. Riječ je o sakralno-umjetničkoj cjelini nastaloj na ruševnom utvrđenom poljoprivrednom imanju s ostacima građevina obitelji Capogrosso iz 16. stoljeća. Uz izlaganje vodiča detaljno smo upoznali izložbenu glavnu dvoranu – današnja crkvica Sv. Križa – u kojoj su izložene drvene skulpture s motivima iz života Isusa Krista: figuru Raspeće iz 1916. i dvadeset osam reljefa nastalih između 1917. i 1950.