Zadnjih nekoliko godina na razini cijele Republike Hrvatske odražava se manifestacija pod nazivom Mjesec Hrvatskog jezika. Kao početak ove manifestacije možemo smatrati datum 21. veljače kada se obilježava Međunarodni dan materinskog jezika. Već sljedeći dan tj. 22. veljače obilježava se Dan glagoljice i glagoljaštva jer je na taj datum davne 1483. godine tiskan „Misal po zakonu rimskog dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Za kraj ove manifestacije uzima se datum 17. ožujka jer je na taj datum 1971. objavljena „Deklaracija o pravu i položaju hrvatskog književnog jezika“. I ove godine u našoj školi raznim aktivnostima i projektima obilježena je ova manifestacija.

Učenici petih razreda izradili su prigodan plakat kojim su objasnili pojmove povezane s Hrvatskim jezikom: materinski/standardni jezik/književni jezik, narječja, dijalekti, mjesni govori i razgovorni jezik. U pripremljenim nastavnim listićima tražili su posuđenice i tuđice koje su ušle iz engleskog jezika te su otkrivali koje hrvatske riječi su prikladna zamjena za njih.

Šestaši su se upoznali s prvim hrvatskim pismom glagoljicom i njenim vrstama te su se okušali u čitanju(transkripciji), pisanju(transliteraciji) i izradi glagoljičnih slova.

Učenice sedmog razreda koje sudjeluju na izvannastavnoj aktivnosti posvećenoj glagoljici također su dale svoj doprinos. One su vrijedno pisale, bojale i crtale glagoljična slova na uglatoj i obloj glagoljici i izradile glagoljičnu slovaricu (glagoljičnu azbuku) s motivima Cetinskog kraja.

Učenici sedmih razreda upoznali su se s poviješću vlastitog jezika. Učili su o važnosti izuma tiskarskog stroja, zašto smo pisali prva književna djela na narječjima, kada je započeo proces standardizacije našeg jezika te koje su osobe bile od izuzetne važnosti u borbi za stvaranje Hrvatskog jezika. Stečeno znanje prikazali su izradom lente vremena. Osim toga, pisali su pisma vlastitom jeziku u kojima su uspoređivali probleme iz prošlosti s kojima se suočavao s poteškoćama koje nosi moderno doba i utjecaj globalizacije.

Učenici osmih razreda također su izradili lentu vremena zaključno s događajima iz moderne povijesti. Osim toga, osmaši su se poslužili riječima i citatima pomoću kojih su „oslikavali“ portrete najvažnijih osoba povezanih s razvojem Hrvatskog jezika. Prikazali su: Fausta Vrančića, Bartola Kašića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ljudevita Gaja, Petra Preradovića,  Ivana Mažuranića.

Projekte su osmislili i  učitelji hrvatskog jezika Ana Tadić i Dino Fabjančić.