Odlukom Instituta za hrvatski jezik od 21. veljače do 14. ožujka održavala se manifestacija Mjesec hrvatskog jezika koja je obilježena i u našoj školi. Na samom početku manifestacije tj. 22.veljače, povodom Dana materinskog jezika učenici viših razreda popunili su prigodno pripremljenu anketu.                                                                                                                           Za početak pitali smo ih smatraju li čitanje važnom/vrijednom životnom vještinom i 80 % učenika se složilo s ovom tvrdnjom u potpunosti, a njih 20% se složilo  djelomično. Na pitanje koliko i što čitaju njih je 74% odgovorilo da čitaju lektire,  14% čita djela koja nisu lektire (povijesne romane, biografije, dnevnike, stripove i enciklopedije), a 12 % učenika ne čita ni obavezna lektirna djela jer su im dosadna, nerazumljiva, čitanje im je gubitak vremena ili nisu motivirani za čitanje. Što se tiče književnih vrsta učenici najviše vole čitati romane (36%), stripove (11%) i pripovijetke (8%), ali većina učenika ipak preferira ekranizacije lektirnih djela (45%). Unutar samog predmeta učenicima je najveći problem gramatika (55%),  trećina ne voli književnost (30%), a preostali učenici ne vole sadržaje medijske kulture (15%). Pitali smo ih služe li se različitim strategijama prilikom čitanja koje im pomažu u čitanju/razumijevanju i njih 67% traži značenje nepoznatih riječ, pitaju roditelje ili pokušavaju shvatiti značenje nepoznatih riječi iz konteksta, a 33% učenika se ne služi nikakvim metodama koje bi im olakšale čitanje. Za kraj ankete pitali smo ih slažu li se s tvrdnjom da je hrvatski jezik dio našeg identiteta i kao takav zaslužuje li on našu dodatnu pozornost?  Velika većina učenika se složila s ovom tvrdnjom (88% se slaže potpunosti, a 12% se ne slaže u potpunosti.) Čitanje (usvajanje i razvoj vokabulara) i učenje i primjena pravopisnih/pravogovornih pravila (izbjegavanjem tuđica) učenici su izdvojili kao najbolje strategije za očuvanje našeg jezika.                                                                                                        Idući dan obilježili smo Dane glagoljaštva. Učenici dvaju šestih razreda (6.a i 6.b) izradili su pomoću glagoljičnih slova popularne memori kartice (uglata i obla glagoljica), a onda su se i okušali u sparivanju uglatih i oblih glagoljičnih slova. Učenici 7.b razreda uredili su prigodan pano na kojem su izložili glagoljična slova koja su sami oslikali. Učenice 8.b razreda izradile naslov ispunjen iluminacijama. Pomoću crteža ispričale su priču o dolasku Svete Braće i postanak glagoljice, vrstama glagoljice i materijalima na kojima je bilježena, prikazale su i srednjovjekovne pisarnice te najljepše rukopisne knjige pisane glagoljicom, nacrtan je i tiskarski stroj, prikazane su i prve inkunabule, a spomenuto je i glagoljaško crkveno pjevanje.                                                                                                                            U obilježavanju dana posvećenih Hrvatskom jeziku sudjelovali su i preostali učenici osmih razreda (8.a i 8.b) koji su se bavili podrijetlom riječi u našem jeziku. Oni su u parovima proučavali; turcizme, rusizme, srbizme, hungarizme, galicizme, anglizme i talijanizme koji su postali sastavni dio Hrvatskog jezika. Iznenađeni osmaši različitim podrijetlom proučenih riječi izdvojili su one usvojenice koje su dio Hrvatskog jezika, ali možemo ih čuti u govoru Cetinske krajine. Pripremljene usvojenice (i posuđenice) predstavili su zajedničkim plakatom. Aktivnosti kojim je obilježen Mjesec hrvatskog jezika osmislili su i proveli učitelji hrvatskog jezika: Dino Fabjančić, Nikolina Odrljin i Paula Petričević!